Koliko zemlje obradimo i koliko hrane proizvedemo po stanovniku?
U Hrvatskoj je u 2015. godini oko 920 000 hektara zemlje bilo prekriveno korištenim oranicama, vrtovima, vinogradima, maslinicima, voćnjacima, ugarima i povrtnjacima.[1] Ako bi površinu navedene zemlje ravnomjerno raspodijelili na sve stanovnike, svaki stanovnik bi u korištenje dobio česticu veličine 2188 m2, što otprilike iznosi površinu širine i dužine od 47 metara. U nastavku pogledajte interaktivnu ilustraciju takve čestice u njenim točnim omjerima s obzirom na statističke podatke o korištenju poljoprivrednog zemljišta.[2][3]

 
Pomoću podataka o ukupnoj proizvodnji poljoprivrednih proizvoda može se izračunati da bi svaki stanovnik u svom voćnjaku veličine 3 x 19 metara imao posađena dva omanja stabla jabuke i mandarine od kojih bi u 2015. godini nabrao 23 kg jabuka i 8,5 kg mandarina. Također, imao bi niz manjih stabalaca raznih vrsta, a koji bi urodili sa oko 2 kg šljiva, 1,5 kg trešanja i višanja te sa 1 kg breskvi i 1 kg krušaka. Našlo bi se u voćnjaku još i 0,5 kg bobičastih plodova te 0,5 kg orašastih plodova, tri smokve, jedna veća marelica od 80 grama te minijaturna naranča i limun - svaki sa masom od 40 grama.
Najveću površinu na čestici zauzimala bi oranica zasađena žitaricama veličine 1168 m2, dok bi najplodonosniji dio čestice bio vrt od 21 m2 iz kojeg bi godišnje rodilo oko 46 kg raznog povrća.
Ako bi se hranili samo plodovima koje smo uzgojili na takvoj čestici, bi li imali dovoljno hrane za cijelu godinu? U nastavku pogledajte ilustraciju na kojoj je prikaz dnevnog menija[4] kada bi svi stanovnici Hrvatske kroz jednu godinu konzumirali samo proizvode koji su izrasli na hrvatskim poljoprivrednim zemljištima. Za više detalje pređite mišom preko proizvoda prikazanih na stolu!
U Hrvatskoj smo 2015. godine po glavi stanovnika proizveli 46 kg ječma i 17 kg zobi, što je dovoljno da si svaki stanovnik svakog jutra za doručak pripremi 174 grama ječmeno-zobene kaše. Zasladiti je može sa 121 gram raznog voća (većinom jabuka) te sa 69 grama gustog sirupa od šećerne repe. Oko 762 900 tona pšenice i oko 56 600 tona pšenoraži koliko je Hrvatska proizvela u 2015. godini dostatno je za umijesiti svakom stanovniku po jedan kruh od 606 grama dnevno. Za ručak može pojesti jedan krumpir te malo soje i povrća. U prehrani baziranoj isključivo na domaćim biljnim proizvodima dominirao bi kukuruz – svaki stanovnik imao bi na raspolaganju čak 1,1 kg dnevno. Vina bi imao nešto manje od jednog decilitra, ulja oko dvije jušne žlice dok bi od 2,4 kg duhana godišnje dnevno mogao smotati do šest cigareta.
 
 
[1] Iz podataka je isključena kategorija trajni travnjaci budući da će stočarstvo i proizvodnja mesa biti obrađene u nekoj drugoj infografici dok je u ovoj naglasak stavljen na biljnu proizvodnju. Od ukupno korištenog poljoprivrednog zemljišta na trajni travnjaci zauzimaju oko 40% , obrađene oranice i vrtovi oko 55% te trajni nasadi oko 5% ukupne površine.
[2] Za izračun podataka o veličini poljoprivrednog zemljišta i količini poljoprivrednih proizvoda korišteni su podaci za 2015. godinu iz Eurostatove baze podataka: http://ec.europa.eu/eurostat/en/web/products-datasets/-/APRO_ACS_A. Podaci su skinuti 12.11.2016. Izvor podatka za broj stanovnika Republike Hrvatske u 2015. godini je DZS.
[3] Za izračun površine s obzirom na poljoprivrednu kulturu korištena je definicija "Main area" prema kojoj se kod poljoprivrednog zemljišta na kojem se kroz godinu izmjenjuju različite poljoprivredne kulture uzima samo ona kultura koja je dominantna, to jest ona koja ima najveću vrijednost. Kod izračuna količine poljoprivrednih proizvoda korištena je definicija "Harvested production" kod koje su uključeni svi ubrani plodovi. Precizne definicije i detalji o metodologiji Eurostatovog istraživanja mogu se pronaći na sljećem linku: Eurostat Handbook for Annual Crop Statistics
[4] Prečunavanje poljoprivrednih proizvoda u proizvode koji se nalaze na stolu nije dio službene statistike, već je moj izračun temeljen na sljedećim podacima: iskoristivost šećerne repe u izradi šećernog sirupa iznosi 14%; iskoristivost ploda uljane repice u izradi biljnog ulja iznosi 14%; iskoristivost ploda suncokreta u izradi šećernog sirupa iznosi 28%; iskoristivost ploda masline u izradi maslinovog ulja iznosi 11%; za jedan hektolitar vina potrebno je 140 kg grožđa; za jedan kilogram kruha potrebno je oko 770 grama brašna od pšenice i pšenoraži.