Koji su to "ženski", a koji "muški" fakulteti?

U akademskoj godini 2014./15. u Hrvatskoj je bilo 157 827 upisanih studenata, od toga 56% žena, a 44% muškaraca. Statistika nam pokazuje kako je dijametralno suprotan omjer muškaraca i žena bio konstantan tijekom sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Početkom osamdesetih broj upisanih muških studenata počinje opadati te se dvije populacije izjednačavaju. Od početka osamdesetih do kraja devedesetih obje populacije činile su oko polovine upisanih studenata nakon čega udio ženskih studentica počinje rasti u strukturi ukupnog broja studenata i od ak. g. 2009./10. stabilizira se na sadašnjem omjeru.

Broj ukupno upisanih studenata te broj upisanih muškaraca i žena na hrvatskim visokim učilištima od početka šezdesetih do današnjih dana možete pogledati na sljedećem interaktivnom grafikonu.

Sada ćemo istražiti broj upisanih muških i ženskih studenata s obzirom na znanstveno područje fakulteta na kojima studiraju u ak. g. 2014./15. te promotriti koje su se promjene dogodile s obzirom na ak. g. 1997./98., budući da smo prethodno zaključili da je ta godina početak strjelovitog uspona ženske populacije na fakultetima. S obzirom da je broj studenata porastao u svim kategorijama visokih učilišta (osim kod visokih vjerskih učilišta), potamnjeni dio stupca pokazuje broj studenata ak. g. 1997./98., dok vrh stupca pokazuje broj studenata ak. g. 2014./15.

Najveći rast ukupnog broja studenata u odnosu na ak. g. 1997./98. dogodio se zbog porasta broja studenata koji studiraju na veleučilištima i visokim školama te se ta kategorija visokih učilišta zaključno s ak. g. 2014./15. povećala za oko 11 000 studenata i 11 000 studentica.

Sljedeći najveći rast dogodio se na fakultetima društvenih znanosti. Ovdje su dvije populacije rasle proporcionalno njihovim omjerima. Ženska populacija je narasla za oko 11000 studentica, a muška za oko 4500 studenata te je tako omjer od 69% žena naspram 31% muškaraca na društvenim fakultetima u ak. g. 2014./15. ostao jednak kao i ak. g. 1997./98.

Slična je situacija sa prirodoslovnim fakultetima gdje su u promatranom razdoblju obje populacije također proporcionalno rasle zadržavši tako omjer od 64% žena naspram 36% muškaraca.

Suprotno prethodnim pojavama, rast studentske populacije u posljednjih 17 godina na tehničkim i biotehničkim fakultetima te na fakultetima iz kategorije biomedicine i zdravstva zasluga je gotovo isključivo ženske populacije. Na tehničkim i biotehničkim fakultetima žene su smanjile zaostatak za muškarcima povećavši svoj udjel sa 27% na 37%. Na fakultetima iz kategorije biomedicine i zdravstva studentice su već od prije bile u većini tako da se omjer žena naspram muškaraca povećao sa 64% na 71%.

Potrebno je još spomenuti da se broj studenata koji studiraju na umjetničkim akademijama dvostruko povećao, dok se kod visokih vjerskih učilišta situacija nije značajno promijenila od ak. g. 1997./98. niti u omjerima muškaraca i žena niti u ukupnom broju studenata.

U nastavku se nalazi interaktivna tablica sa detaljnim prikazom podataka o odnosu žena i muškaraca na hrvatskim fakultetima u ak. g. 2014./15.

Izvor podataka:

Statistički godišnjak SR Hrvatske 1971., Statistički godišnjak SR Hrvatske 1981., Statistički godišnjak SR Hrvatske 1991., Statistički ljetopis 1997., Statistički ljetopis 2001., Statistički ljetopis 2006., Statistički ljetopis 2011.(SLJH2011.pdf), Statistički ljetopis 2015.(SLJH2015.pdf), Statističko izvješće 1546 - Studenti u ak. g. 2014./2015.(SI_1546.pdf), Statističko izvješće 1063 - Studenti u školskoj godini 1997/98.